Što uzrokuje NF1?

NF1 je prirođena, genetska bolest nastala promjenom gena, tzv. mutacijom gena za NF1 Do promjene u genu dolazi u slijedu njegovih osnovnih dijelova – odsječaka DNA. Promjena u NF1-genu je dominantna, što znači da je za ispoljavanje bolesti dovoljno da samo jedna od dviju kopija (alela) ima promjenu. Zato za NF1 kažemo da je autosomno dominantno nasljedna bolest.

Što su geni ? Naše tijelo građeno je od miliona i miliona stanica. Svaka stanica u svojoj jezgri sadrži set struktura koje se nazivaju kromosomi. Svaka stanica sadrži 46 kromosoma koji su poredani u 23 para. Jedan kromosom u svakom paru potječe od oca, a drugi od majke. Geni predstavljaju male dijelove kromosoma. Kao i kromosomi tako i geni dolaze u parovima, u dvije kopije ili dva alela (jedan alel naslijeđen je od oca, a drugi alel od majke). Građeni su od kemijske supstancije – DNK (deoksiribonukleinske kiseline) u obliku dvostrukih spiralnih bjelančevinastih niti. Svaki gen ima svoj položaj na kromosomu (tzv. lokus). Oko 100 000 gena je smješteno na specifičnim mjestima 23 para kromosoma. Jedan od parova, zvani spolni kromosomi, različiti su u muškaraca i žena (Y kromosom određuje muški, a X kromosom ženski spol. Ostala 22 para, zvani autosomi, jednaki su u oba spola).

Što je mutacija gena ? Mutacija znači promjenu. Većina genskih mutacija se ne može otkriti, a neke niti ne proizvode poremećaj odnosno ne narušavaju zdravlje. Kada tzv. „mutagen“ (sredstvo ili činilac koji uzrokuje promjenu) mijenja strukturu gena, funkcije gena za stanicu  postaju drugačije ili potpuno prestaju što može dovesti do teških poremećaja odnosno rezultirati u nastanku genetske bolesti.

Naziv „autosomno“ znači da je gen za NF1 lokaliziran na jednom od 22 para kromosoma koji se nazivaju „autosomima“. Za NF1 to je 17. kromosom, a za NF2 22. kromosom. Termin „dominantno“ znači da je prisustvo samo jednog promijenjenog ili mutiranog gena (od dva u paru) dovoljno za ispoljavanje bolesti. To znači, da prisustvo drugog nepromijenjenog („zdravog“) gena ne može spriječiti pojavu bolesti jer je djelovanje i uloga mutiranog gena – „dominantna“. Zbog činjenice da je postojanje jednog gena dovoljno za ispoljavanje bolesti, NF1 se može prenositi iz generacije na generaciju sam u slučaju da je mutirani gen prisutan u jednog od roditelja. Za razliku od dominantno nasljedne bolesti, recesivno nasljedna bolest javit će se samo u slučaju da su oba gena u paru promijenjena, a svaki naslijeđen od jednog od roditelja.

Gen za NF1 je smješten na 17kromosomu. Predstavlja jedan od najvećih gena u čovjeka pa se stoga i naziva – megagen. Njegova struktura je poznata. Genski bjelančevinasti produkt koji je odgovoran za sve promjene bolesti naziva se – neurofibromin.

Kliničko ispoljavanje NF1-gena (tzv prodornost ili penetrantnost gena) je približno 100% oko 6-7 godina. To znači da će većina bolesnika u navedenoj dobi moći biti dijagnosticirana od iskusnih liječnika koji dobro poznaju prirodu bolesti, njene promjene i komplikacije.

Roditelj s NF1 ima 50% šanse prenijeti promijenjen genski alel odnosno mutirani gen na svoje dijete. Dijete koje od bolesnog roditelja naslijedi gen s promjenom bit će također bolesno (tzv. familijarni slučaj bolesti). Učestalost familijarnih slučajeva među bolesnicima s NF1 je oko 50%. U istoj proporciji obolijevaju ženska i muška djeca. Zdravo dijete bolesnika s NF1 imat će zdrave potomke.
Među bolesnicima s NF1 oko 50% bolesnika su prvi slučajevi NF1 u svojim obiteljima (tzv. sporadički slučajevi bolesti). Za ovu pojavu postoje dva objašnjenja. U prvom slučaju, jedan od roditelja ima NF1, ali je ispoljavanje bolesti toliko blago da je bolesnik nije svjestan niti zna za nju. U drugom slučaju oba roditelja su zdrava, niti jedan od roditelja nema niti najblaže promjene za NF1. U bolesnika s novom genskom mutacijom do promjene gena za NF1 došlo je u spolnoj stanici jednog od roditelja koje sudjeluju u oplodnji (jajašcu majke ili češće u spermiju oca).