Što uzrokuje NF2?

NF2 je autosomno dominantna bolest koja nastaje zbog promjena gena za NF2 koji je lokaliziran na 22. kromosomu.
Prodornost (penetrantnost) odnosno njegova sposobnost da ispolji tipične promjene je približno 100% u dobi 60 godina. To znači da će gotovo svi bolesnici moći biti dijagnosticirani kao NF2 od iskusnih liječnika koji dobro poznaju kliničke znakove, simptome i promjene bolesti..
U oko 50% slučajeva bolesnici nasljeđuju mutaciju gena od jednog od roditelja (tzv. familijarni oblici bolesti), a oko 50% slučajeva su tzv. sporadični slučajevi bolesti s novom genskom promjenom. One mogu nastati u spolnim stanicama roditelja bolesnika prije oplodnje (tzv. prezigotične mutacije) ili u bilo kojoj stanici poslije oplodnje u tijeku mnogobrojnih dioba (tzv. postzigotične mutacije).
Uzrok i mehanizam nastanka mutacije gena u NF2 je nepoznat. Zapažanja da se u NF2 koja je naslijeđena od majke ranije javljaju simptomi i bolest brže napreduje od slučajeva NF2 u kojima je bolest naslijeđena od oca upućuje na mogućnost da bi mutacija gena kod implantacije jajašca mogla biti odgovorna za lošiji klinički tijek bolesti.

Gen NF2 smješten je na 22. kromosomu. Nalazi brojnih promjena u vidu delecija ili manjka na 22. kromosomu dovela su i do otkrića proteina NF-gena na mjestu 22q12.1 – švanomin ili „merlin“. Njegova uloga do sada nije u potpunosti razjašnjena. Brojni nalazi inaktivacije oba alela u tumorima upućuju na funkciju švanomina kao tumor supresorskog gena.

Rane tipične promjene NF1

Iako će svaki pedijatar ili obiteljski liječnik u tijeku svojeg radnog vijeka susresti dijete ili djecu s NF1, danas još uvijek, na žalost, mnogi bolesnici odrastu bez dijagnoze bolesti, iako je ona bila moguća u dječje doba. I mnogi odrasli bolesnici, iako imaju brojne nedvojbene neurofibromatozne promjene ostaju nedijagnosticirani, ne znaju da boluju od genetske bolesti, neinformirani su o njenoj prirodi i mogućem tijeku.
U većine djece prvi znak bolesti su kožne promjene –  brojne pjege boje bijele kave, tzv. café au lait pjege. Neka djeca, posebno ona s novom mutacijom gena (tzv. sporadični slučajevi) u rano dječje doba, obično do dobi  pet/šest godina mogu imati kožne pjege boje bijele kave kao jedini znak bolesti. U tim slučajevima, kada postoji samo jedna promjena bolesti i kada se konačna klinička dijagnoza NF1 ne može postaviti jer nedostaju druge promjene preporučuje se redovito kliničko praćenje djeteta – najmanje jedan detaljan pregled godišnje, uz okulistički pregled šarenica procjepnom svjetiljkom kojom se mogu dijagnosticirati Lischovi noduli šarenica oka. Nažalost, multiple pjege boje bijele kave djeteta brojni roditelji (ali i neki liječnici) ne drže za promjene koje bi mogle predstavljati bolest.
Odrastanjem djeteta mogu se očekivati, uz prve promjene – pjege boje bijele kave i  druge tipične promjene NF1. Lokalizirana kožna pjegavost (osobito pazušnih i preponskih regija) počinje se razvijati obično od pete godine života djeteta.
Kožni i /ili potkožni neurofibromi javljaju se obično u predpubertetskom ili pubertetskom periodu. Pleksiformni neurofibromi, iako se smatraju prirođenim lezijama prisutne već na rođenju, vrlo često se uočavaju u kasnijim godinama kada zbog jačeg rasta izazivaju povećanje određene regije tijela.
Tumori očnih živaca, tzv. optički gliomi dugo vremena mogu rasti bez simptoma. Oko 10% djece imat će očne poremećaje u  dobi između četiri i šest godina.
Koštane promjene mogu se javiti u različito doba djeteta. Prirođeno iskrivljenje dugih kostiju obično se razvija u rano dječje doba (do tri godine), a skolioza obično tek s nastupom puberteta.
Izolirana pojava bilo koje karakteristične neurofibromatozne promjene u djeteta (npr. neurofibromabilo koje lokalizacije, optičkog glioma,  naprijed navedenih koštanih, ali i  drugih promjena ) mora pobuditi pažnju liječnika, navesti ga da posumnja i na mogućnost NF1 i da učini detaljan sistematski pregled u cilju otkrivanja eventualnih drugih neurofibromatoznih promjena.